Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije uspješno nastavlja sa realizacijom aktivnosti usmjerenih na očuvanje kulturnog nasljeđa i ekonomsko osnaživanje lokalne zajednice. Kroz projekat #DanubeCrafts i evropsku inicijativu COMMHERITOUR, posvećeno radimo na afirmaciji i revitalizaciji starih zanata. Predstavljamo vam dokumentarnu priču o Petnjici, jednoj od najmlađih opština u Crnoj Gori, čija je burna istorija i tradicija iznjedrila prepoznatljivu kulturnu baštinu – vještinu izrade bihorskog ćilima.
Vještina izrade Bihorskog ćilima: Priča utkana u dušu sjevera
U ovom predjelu prostranih pašnjaka i šuma, stočarstvo je vjekovima unazad predstavljalo primarni izvor prihoda za generacije mještana. Upravo je ta duboka povezanost sa stočarstvom opredijelila narod ovog kraja da se okrene domaćoj radinosti i proizvodnji tkanina. Teška vremena rodila su otresite i žilave ljude, a njihova čista ljubav za životom stvorila je raznoliku kulturnu baštinu. Burna istorija i bogat krajolik dali su ljude koji iskonski vole lijepo i stvaraju ljepotu. Ovdje, u srcu Bihora, vrijedne i posvećene tkalje su vjekovima ljepotu duše ovdašnjeg naroda utkale u jedinstveni bihorski ćilim.
Tradicija koja živi kroz generacije
Za ovdašnje žene, ćilim predstavlja mnogo više od obične tkanine – on je, kako same tkalje kažu, praktično jedno unikatno ručno odijelo. Mnoge od njih su odrasle uz zvuk razboja i miris vune. Od malih nogu, kao djeca, trčale su da iskoriste svaku priliku da sjednu pored svojih majki, koje su neustrašivo tkale, kako bi upijale i naučile osnovne korake ovog zanata. Danas se, kroz namjenske projekte, ove vještine ponovo oživljavaju i prenose, donoseći tkaljama neizmjerno zadovolšstvo što svaki slobodan trenutak mogu posvetiti radu na bihorskom ćilimu. Ono što bihorski ćilim čini vrhunskim i dugovječnim jeste sirovina – u njegovoj izradi koristi se pretežno vuna i isključivo prirodni materijali, jer su svi pravi bihorski ćilimi izrađeni od 100% čiste vune.
U sjenovitim sobama starih bihorskih kuća, gdje miris vune i dalje lebdi u vazduhu, na zidovima i podovima i danas ponosno žive ovi ćilimi. Oni su živopisne tapiserije čiji se motivi prenose poput tajnog jezika sa majke na kćer. Njihovo tiho prisustvo upućuje na dane kada su, na široko razapetim razbojima, žene Bihora svojim prstima strpljivo slagale boje koje podsjećaju na ljetnje planinske ispaše, na crvenu zemlju pod planinama i na beskrajne, samotne noći pod zvijezdama.
Tehnika rada i tajne starih razboja
Proces izrade je tehnički zahtevan i precizan. Tkanje se najčešće izvodi uz pomoć podnoški. Kada se ćilim osnuje na razboju, proces rada u tom trenutku obično obuhvata dvije podnoške, mada ih u zavisnosti od željenog kvaliteta i same složenosti tkanja može biti četiri ili čak šest. Broj podnoški direktno diktira nivo kvaliteta i sam način rada, a tkalje s ponosom ističu da rad na dvije podnoške donosi izuzetno zanimljive šare na kojima je pravo uživanje raditi.
U procesu proizvodnje i danas se koriste tradicionalni drveni razboji, od kojih su pojedini primjerci stari i oko stotinu godina. Ovi starinski razboji sastoje se od masivnih drvenih stativa na kojima se postavlja i zateže osnova. Osnova se precizno fiksira na jednoj traci, a zatim jedan njen dio prolazi kroz sitne niti, nakon čega se čvrsto vezuje za drveni element razboja. Tkalje preferiraju upravo ove tradicionalne drvene razboje jer su, uprkos starosti, izuzetno pogodni i lakši za sam rad.
Zanat obuhvata poznavanje rada i na vertikalnom i na horizontalnom razboju. Kada se radi na vertikalnom razboju, proces striktno počinje snovanjem, nakon čega se prelazi na samo tkanje. U radu dominiraju dvije osnovne i prepoznatljive boje – crvena i crna. Tehnika zahtijeva vrhunsku koncentraciju: tkalja prstima prebira dvije niti sa jednom, dok se sljedeći put nit pravo prosuva kroz osnovu. Tom stalnom izmjenom tehnika, boja i prebiranja niti stvara se prepoznatljiva geometrijska šara.
Brojanje žica i čuvanje motiva
Bihorski ćilim je više od običnog upotrebnog predmeta; on je svojevrsna hronika jednog čitavog kraja utkana kroz simbole. Na njegovom platnu jasno se prepoznaju duboki motivi zaštite, plodnosti i doma, ali i jasan odraz žilave izdržljivosti ljudi koji su vijekovima opstajali i živjeli izolovani između brda, rijeka i istorijskih granica.
S ponosom ističemo da se u samom srcu Petnjice uzdiže čuvena Petnjička džamija – mjesto vjere, susreta i nesvakidašnje ljepote. Ovaj jedinstveni vjerski objekat ujedno je i dom jedne od najvećih i najznačajnijih zbirki ćilima na čitavom Balkanu, koja broji preko 500 unikatnih komada. Ta džamijska zbirka predstavlja neprocjenjivu riznicu živih boja, istorijskih motiva i zaboravljenih vještina.
Kada tkalke žele da rekreiraju neku šaru tipičnu za bihorski kraj, one odlaze do ove zbirke i doslovno broje svaku žicu na starom ćilimu. Ako se, na primjer, radi motiv lista, precizno se broji koliko je žica osnove potrebno odvojiti za tamnozelenu, a koliko za svjetlije zelenu boju. Svaka šara – bilo da je u pitanju list, sitne peteljke ili ruže – mora se detaljno izbrojati i proračunati kako bi se ukrasi savršeno poklopili, ne samo na tom segmentu, već duž čitavog ćilima koji se izrađuje.
Šapat bihorskih boja
Zbog toga, svaki bihorski ćilim ima svoj jedinstveni šapat i nosi svoju priču. Jedan tako tiho govori o mladoj nevjesti koja ga je s ljubavlju i nadom tkala u okviru svog miraza pred udaju. Drugi kroz šare slika priču o stadima koja se u smiraj ljeta bezbjedno vraćaju sa dalekih planinskih ispaša. Treći na sebi nosi složene, uvezane simbole zaštite, utkane u vremenima kada je porodični dom bio svetinja koju je po svaku cijenu trebalo čuvati od zla i uroka. Boje na njima su duboke, postojane i nose snažnu simboliku: crvena kao plodna zemlja Bihora, crna kao beskrajna planinska noć bez mjesečine, i bijela kao čisto ovčije runo od kojeg je sve i počelo.
U narednom periodu, Regionalna razvojna agencija nastavlja sa aktivnostima mapiranja, zaštite i uvezivanja ovih tradicionalnih zanata sa turističkom ponudom regiona, kako bi naša autentična kulturna baština dobila održivu vrijednost na savremenom tržištu.
