Više od 50 učesnika okupilo se 15. oktobra u Evropskoj kući u Podgorici na konferenciji „Očuvanje života na katunima – poljoprivreda, žene na selu i održivi turizam u svjetlu evropskih integracija”, posvećenoj budućnosti katunskog nasljeđa Crne Gore.

Konferencija je održana na Međunarodni dan žena na selu, u godini koju su Ujedinjene nacije proglasile Međunarodnom godinom pašnjaka i stočara. Bila je prilika da se na jednom mjestu okupe stočari, predstavnici državnih institucija, Delegacije Evropske unije, stručnjaci za kulturno i prirodno nasljeđe, predstavnici lokalnih zajednica i organizacija civilnog društva, kako bi razgovarali o tome šta je potrebno da katuni nastave da žive. U okviru konferencije predstavljena je izložba fotografija žena sa katuna, kao i suveniri za katune, napravljeni kroz DanubeCrafts projekat.

Za Regionalnu razvojnu agenciju Bjelasica, Komovi i Prokletije, koja već godinama radi sa katunskim domaćinstvima, ovo pitanje ima poseban značaj. Katuni nisu samo dio našeg kulturnog identiteta i prepoznatljivi planinski pejzaži. Oni su prije svega mjesta poljoprivredne proizvodnje, tradicionalnih znanja i svakodnevnog života porodica koje nastavljaju praksu sezonskog izdiga.

U uvodnom dijelu konferencije prisutnima su se obratili Friederike Wünschmann, predstavnica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Miloš Kusovac, načelnik Direkcije za programiranje u Direktoratu za ruralni razvoj Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, i Jelena Krivčević iz Regionalne razvojne agencije Bjelasica, Komovi i Prokletije.

Predstavnica Delegacije Evropske unije istakla je značaj očuvanja kulturne raznolikosti i tradicionalnog nasljeđa u procesu evropskih integracija, kao i ulogu evropske podrške i prekogranične saradnje u stvaranju novih mogućnosti za ruralne zajednice. Posebna pažnja posvećena je ženama na selu, njihovom doprinosu očuvanju tradicije i potrebi da imaju više mogućnosti za ekonomsko osnaživanje.

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede naglasio je da katuni nijesu samo kulturno nasljeđe, već i aktivni poljoprivredni prostori, čiji opstanak zavisi od očuvanja tradicionalnog stočarstva. Ukazao je na značaj podrške stočarskim domaćinstvima, uključivanja mladih u poljoprivredu i razvoja dodatnih izvora prihoda, uključujući održivi ruralni turizam.

Od nacionalne zaštite do međunarodnog priznanja

Poslednjih godina napravljeni su važni koraci u prepoznavanju vrijednosti katunskog nasleđa. Tradicionalno sezonsko stočarstvo i život na katunima proglašeni su 2025. godine nematerijalnim kulturnim dobrom Crne Gore, a pripremljena je i aplikacija za uključivanje crnogorskih katuna u FAO program globalno važnih sistema poljoprivrednog nasleđa (GIAHS).

Na konferenciji je predstavljen značaj ovih procesa. Tanja Vujović iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara govorila je o nacionalnoj zaštiti i mjerama zaštite, dok je Aleksandra Kapetanović predstavila GIAHS inicijativu i mogućnosti koje ona otvara za očuvanje tradicionalnih poljoprivrednih sistema.

Još jedan važan korak predstavljala je inicijativa za upis tradicionalne prakse izdiga na katune na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Tokom konferencije prikupljeni su potpisi podrške ovoj inicijativi.

Ipak, jedno od centralnih pitanja konferencije bilo je kako ova priznanja pretvoriti u stvarnu podršku stočarskim porodicama.

Glas žena i mladih sa katuna

Posebno mjesto u programu imali su ljudi koji katunski život poznaju iz ličnog iskustva.

Gara Jovanović, stočarka sa Sinjajevine i protagonistkinja međunarodno nagrađivanog dokumentarnog filma „Planina”, govorila je iz perspektive žene čiji je život neraskidivo povezan sa planinom i stočarstvom. Njeno učešće imalo je poseban značaj na Međunarodni dan žena na selu, podsjećajući na ogromnu, često nedovoljno prepoznatu ulogu žena u očuvanju katunskog života, tradicionalnih znanja i proizvodnje hrane.

O budućnosti stočarstva govorio je i Uglješa Živaljević, mladi stočar koji sa suprugom i djecom nastavlja porodičnu tradiciju. Njegovo iskustvo otvorilo je pitanje kako obezbijediti da katuni ostanu mjesta na kojima i mlađe generacije vide svoju budućnost.

Turizam koji podržava stočarstvo

Jedna od ključnih tema konferencije bila je uloga održivog turizma u ekonomskom opstanku katunskih domaćinstava.

Iskustva pokazuju da turizam može obezbijediti dodatne prihode, otvoriti nove mogućnosti za prodaju domaćih proizvoda i motivisati mlađe generacije da ostanu povezane sa katunima. Međutim, razvoj turizma mora biti pažljivo usmjeren kako ne bi ugrozio tradicionalnu poljoprivrednu funkciju katuna.

U panel-diskusiji svoja iskustva predstavili su Danica Šekularac, Slavica Pavićević i Alen Redžematović, predstavnici domaćinstava koja su prošla proces sertifikacije prema međunarodnom standardu održivosti Good Travel Seal, kao i Kirsi Hyvaerinen, nezavisna revizorka ovog programa.

Njihovi primjeri pokazali su da odgovoran turizam i tradicionalno stočarstvo mogu biti međusobna podrška, uz poštovanje prirodnih resursa i lokalnog načina života.

Cilj nije da katuni postanu turistička naselja koja samo izgledaju kao katuni, već da turizam pomogne opstanku porodica koje ih održavaju živim.

Kako obezbijediti uslove da katuni opstanu?

Druga panel-diskusija bila je posvećena praktičnim izazovima sa kojima se suočavaju stočari: uslovima za obnovu tradicionalnih objekata, korišćenju planinskih pašnjaka, proizvodnji hrane, zaštiti prirode i pritiscima nekontrolisane izgradnje.

O ovim pitanjima razgovarali su predstavnik udruženja stočara Slavko Mitrović, Dragan Roganović iz Agencije za zaštitu životne sredine, Maša Vučinić iz Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore i predstavnici nadležnih institucija.

Posebna pažnja posvećena je potrebi usklađivanja propisa i mjera zaštite prirode sa tradicionalnim stočarskim praksama, kao i uključivanju samih stočara u odlučivanje o budućnosti katunskih područja.

Novi prekogranični projekat za očuvanje živog nasljeđa

Tokom konferencije predstavljen je i novi projekat prekogranične saradnje Crne Gore i Kosova, koji se realizuje uz finansijsku podršku Evropske unije.

Projekat je usmjeren na očuvanje transhumantnog nasljeđa i razvoj održivog turizma, povezujući tradicionalna znanja, kulturno nasljeđe i nove ekonomske mogućnosti za planinske zajednice.

Konferencija je potvrdila koliko je važno da u ovom procesu zajedno učestvuju stočari, institucije, lokalne zajednice, stručnjaci i organizacije koje rade na ruralnom razvoju.

Jer katuni se ne mogu sačuvati samo zaštitom njihovih pejzaža, koliba i običaja. Njihova budućnost zavisi od ljudi koji na njima žive i rade.