Seoski turizam u Crnoj Gori bilježi konstantan rast, a ključ njegovog daljeg razvoja leži u agroturizmu – spoju poljoprivrede i turizma na nivou jednog domaćinstva, poručila je direktorica Razvojne agencije za Bjelasicu, Komove i Prokletije, Jelena Krivčević, tokom gostovanja u emisiji „Link” Radija Crne Gore.
Prema njenim riječima, od početnih desetak registrovanih domaćinstava, Crna Gora danas ima između 360 i 380 seoskih gazdinstava u Centralnom turističkom registru. Iako je njihov udio u ukupnom broju noćenja na nivou države i dalje mali zbog dominacije primorja, prihodi i efekti koje ostvaruje sjever višestruko su značajniji za lokalne zajednice.
Međunarodni sertifikati kao potvrda kvaliteta
„Mi smo stava da je ovo jedini održivi turizam koji postoji u Crnoj Gori. Agroturizam omogućama malom poljoprivrednom proizvođaču, koji inače nije dovoljno konkurentan na tržištu, da svoje proizvode plasira direktno na kućnom pragu, bez troškova logistike i odlaska na pijace”, istakla je Krivčević.
Direktorica Razvojne agencije je naglasila da je kvalitet usluga na sjeveru značajno unaprijeđen, što potvrđuje i podatak da je prije manje od mjesec dana završena sertifikacija 20 crnogorskih domaćinstava međunarodnim sertifikatom održivog poslovanja.
Kao najbolji primjer u ovom procesu izdvojeno je organsko domaćinstvo Pavićevića sa Žabljaka, koje je osvojilo najveći broj bodova nezavisnih revizora. Krivčević se osvrnula i na aktuelni problem rušenja štala na Žabljaku, ocjenjujući da je time nanesena velika šteta za 42 tamošnje porodice koje su jedini proizvođači domaćih proizvoda na tom području.
Infrastruktura i legislativa kao glavne prepreke
Govoreći o izazovima sa kojima se suočavaju, Krivčević je ukazala na hroničan problem nedostatka koordinacije između različitih ministarstava i lokalnih uprava, kao i na neadekvatnu raspodjelu sredstava iz IPARD fondova.
IPARD sredstva: Umjesto malih porodičnih domaćinstava, ova sredstva su dominantno završila kod većih biznisa i etno-sela, jer mali proizvođači nijesu u mogućnosti da pripreme glomaznu dokumentaciju.
Problem zaštićenih zona: Stočari na katunima u zaštićenim zonama suočavaju se sa rigoroznim administrativnim preprekama, zbog kojih ne mogu da unaprijede osnovne uslove, poput izgradnje kupatila ili nadstrešnica.
Prenamjena prostora: Istaknut je i problem zloupotrebe prava izdiga na planine, gdje pojedinci koji nijesu stočari grade vikendice i turističke objekte, čime se stvara konflikt u prostoru i otežava rad pravim stočarima.
Katuni kao nematerijalno kulturno dobro: Krivčević je podsjetila da su krajem decembra prošle godine crnogorski katuni dobili nacionalnu zaštitu kao nematerijalno kulturno dobro, te da je u toku procedura za dobijanje međunarodne zaštite. U Crnoj Gori i dalje oko 1.200 porodica svake godine praktikuje tradicionalni izdig stoke na planine.
Struktura gostiju i uloga žena
Kada je u pitanju struktura gostiju, naglašeno je da agroturizam na sjeveru ne zavisi od turista sa primorja, već da privlači potpuno drugačiju klijentelu. Čak 99% gostiju čine strani turisti, uglavnom iz zapadne Evrope – visokoobrazovani i ekonomski stabilni ljudi koji traže mir, autentičnost i boravak u netaknutoj prirodi.
Kao ključni faktor opstanka seoskih gazdinstava izdvojena je i uloga žene (planinke), bez čijeg je angažmana uspjeh u seoskom turizmu nemoguć, zbog čega Agencija aktivno radi na osnaživanju žena i razbijanju predrasuda u ruralnim sredinama.
