U Podgorici je 18. novembra 2025. održana radionica posvećena katunima i procesu nominacije katunskog sistema Crne Gore za GIAHS listu (Globally Important Agricultural Heritage Systems), organizovana u okviru Interreg MED GIAHS projekta. Cilj radionice bio je da se učesnicima prenesu ključni rezultati projekta, kao i najvažnije informacije dobijene od međunarodnih GIAHS eksperata, u pravcu finalizacije nominacionog fajla za katune Crne Gore.
Radionica je okupila 63 učesnika iz institucija javnog sektora, zaštićenih područja, civilnog društva, stručnjaka iz oblasti kulturne i prirodne baštine, turističkih organizacija i turističkih agencija.
U okviru programa predstavljeni su GIAHS kriterijumi, kao i argumenti koji jasno pokazuju da se crnogorski katuni, kao viševjekovni pastoralni sistem, u potpunosti uklapaju u ove međunarodne standarde. Učesnicima su prezentovane aktivnosti sprovedene u cilju zaštite, kao i status same GIAHS aplikacije. Posebna pažnja posvećena je nacrtu Akcionog plana dinamičke zaštite, obaveznog dijela GIAHS nominacije, koji definiše ključne rizike, prijetnje, izazove i konkretne mjere za očuvanje i razvoj katuna.
Tokom diskusije pokazalo se da su katuni u crnogorskom javnom diskursu i dalje nedovoljno shvaćeni, te da se suočavaju sa brojnim administrativnim, infrastrukturnim i društvenim preprekama. Učesnici su istakli da ova viševjekovna tradicija, iako jedinstven dio identiteta i kulturnog pejzaža Crne Gore, još uvijek nije adekvatno vrednovana niti tretirana sa dužnim poštovanjem.
Posebno su istaknuti problemi katuna koji se, prema običajnom pravu, nalaze na državnoj zemlji. Stočari se suočavaju s time da, kao korisnici zemljišta, teško mogu dobiti dozvole za gradnju koliba i pomoćnih objekata, dok istovremeno oni koji zloupotrebljavaju običajno pravo – grade vikendice i druge objekte iako nijesu stočari – postepeno istiskuju stočare, ograničavaju pristup vodi, pašnjacima i drugim resursima. Slične prepreke postoje i u državnim i privatnim katunima koji se nalaze u zaštićenim područjima.
Tokom radionice čuli su se i primjeri stočara koji su kažnjavani zato što su posadili baštu na katunu ili popravili kolibu, kao i slučajevi sudskih procesa koje su pokretali vikendaši protiv stočara. Istaknuto je i da modernizacija infrastrukture – poput asfaltiranja puteva – iako korisna stočarima, istovremeno ubrzava devastaciju prostora, podstiče neplansku gradnju i dovodi do neprimjerene turističke aktivnosti koja remeti mir i stočara i njihovih stada.
Zajednički zaključak radionice jeste da su katunjani, uprkos bogatom znanju i tradiciji, rascjepkani, udaljeni, sa slabom međusobnom komunikacijom i premalo institucionalne podrške, te da bez sistemskog pristupa ne mogu sami odgovoriti na izazove koji prijete opstanku katuna.
Radionica je organizovana u saradnji sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, a u okviru projekta koji Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije sprovodi sa partnerima iz Crne Gore – Upravom za zaštitu kulturnih dobara i Udruženim seoskim domaćinstvima Crne Gore – kao i sa partnerima iz Evrope kroz Interreg EURO-MED program.
Katuni Crne Gore već su prepoznati kao vrijedna nematerijalna kulturna baština, a do kraja godine očekuje se i njihovo zvanično proglašenje zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom. Upis na GIAHS listu potvrdio bi njihovu globalnu važnost i predstavljao bi ključni korak ka dugoročnoj zaštiti i održivom razvoju ovog jedinstvenog kulturnog pejzaža.
